EVROPSKA unija je nedavno proglasila projekat “Jadar” strateškim za EU u okviru Zakona o kritičnim sirovinama (CRMA).

Foto: A. Anđić
Ova odluka, iako očekivana za one koji pažljivo prate dešavanja u vezi s litijumom, otvara niz pitanja o njegovoj budućnosti, ali i o potencijalnim koristima za Srbiju i Evropu.
O tome šta ovaj status zapravo znači, razgovarali smo sa Emilom Atanasovskim, direktorom “Rio Tinta” za saradnju sa državnim institucijama i civilnim društvom.
* Sa 58.000 tona litijum karbonata godišnje Srbija će biti ključni igrač
* Postoji potencijal za više od 20.000 novih radnih mesta u našoj zemlji
* Odluka Evropske unije o strateškoj važnosti ovog projekta nije blanko podrška
* Striktno sledimo zakonski okvir, delujemo iskuljučivo u skladu s njim
Da li status strateškog projekta ubrzava procedure za otvaranje?
– Ne, odluka Evropske komisije ne znači početak realizacije projekta niti ubrzava ijednu proceduru koju nalažu zakoni Republike Srbije. Tvrdnje da se nešto radi “ispod žita” deo su kampanje dezinformacija koja se godinama vodi protiv projekta. Sve zakonske procedure koje važe u Republici Srbiji ostaju na snazi, a prva i najvažnija je završetak studije procene uticaja na životnu sredinu. Tek posle javnog uvida, diskusije i pozitivne ocene te studije dolaze ostale dozvole. Mi striktno sledimo zakonski okvir i nastavićemo da delujemo u skladu s njim. Dakle, odluka EU ne menja nadležnosti. Ona je u ovom trenutku pre svega signal strateške važnosti i poverenja u izvodljivost projekta s tehničkog i ekološkog aspekta. Za nas kao investitora, status strateškog projekta omogućava koordinisanu podršku država članica i lakši pristup finansijama i komercijalnim partnerima.
Tvrdnje da se nešto radi “ispod žita” deo su kampanje dezinformacija koja se vodi godinama
Koje kriterijume je “Jadar” morao da ispuni da bi dospeo na listu strateških projekata?
– Odluka Evropske komisije da proglasi projekat “Jadar” strateškim je rezultat temeljne i višestepene provere po najstrožim kriterijumima utvrđenim CRMA zakonom. Da bi se našao na toj listi, svaki projekat morao je da prođe rigoroznu evaluaciju nezavisnih stručnjaka – i to ne samo u pogledu tehničke izvodljivosti i doprinosa snabdevanju EU ključnim sirovinama, već, što je posebno važno, usklađenost sa evropskim standardima zaštite životne sredine i zdravlja ljudi. Upravo tu leži suština: nijedan projekat koji ugrožava prirodu, vodu, zemlju ili vazduh – ne može da dobije ovaj status. Projekat “Jadar” je prošao sve te provere na osnovu najobuhvatnijih naučnih istraživanja koja su ikada sprovedena za jedan rudarski projekat u Srbiji. Pored toga, pokazali smo i jasnu korist za zemlju domaćina – od otvaranja novih radnih mesta do prenosa znanja i savremenih tehnologija.
Razumemo da je pitanje poverenja ključno, zato smo posvećeni otvorenom dijalogu
Koje obaveze “Rio Tinto” preuzima prema EU kao nosilac strateškog projekta?
– Pre svega, dužni smo da redovno izveštavamo Evropsku komisiju o napretku i eventualnim odstupanjima u realizaciji projekta. Takođe, svaka značajna promena – bilo u tehničkim rešenjima, vlasničkoj ili upravljačkoj strukturi – mora biti prijavljena. Radi obezbeđivanja transparentnosti, strateški projekti moraju imati redovno ažuriranu internet stranicu sa informacijama od značaja za lokalno stanovništvo. Evropski zvaničnici su jasno stavili do znanja da dodeljivanje statusa ne znači blanko podršku – taj status podrazumeva stalno praćenje i strogo poštovanje svih propisanih kriterijuma. Ukoliko se u bilo kom trenutku utvrdi da standardi nisu ispunjeni, status može biti povučen.
Ukoliko se u bilo kom trenutku utvrdi da standardi nisu ispunjeni, status može biti povučen

Foto: A. Anđić
Kako garantujete da će evropski standardi zaštite životne sredine zaista biti poštovani?
– Razumemo da je pitanje poverenja ključno. Zbog toga smo od početka posvećeni otvorenom dijalogu sa svim zainteresovanim stranama, uključujući i kritičare. Smatramo da upravo različiti pogledi i javna kontrola doprinose kvalitetnijem i odgovornijem razvoju projekta. U cilju jačanja transparentnosti i poverenja, predviđen je dodatni mehanizam kontrole koji uključuje učešće lokalne zajednice u nezavisnom praćenju svih uticaja projekta na životnu sredinu. Članovima zajednice biće obezbeđene potrebna oprema i stručna obuka kako bi mogli samostalno da prate emisije u oblastima kao što su kvalitet vazduha, vode, zemljišta, buke, prašine i biodiverziteta. Na ovaj način omogućava se da lokalna zajednica upoređuje svoja merenja sa podacima i obavezama koje je kompanija preuzela, čime se dodatno osnažuje mehanizam javne kontrole i odgovornosti. Ova vrsta nadzora poznata je i na drugim projektima koji se sprovode u svetu i pokazala se kao dobar mehanizam kojim se osnažuje lokalna zajednica i gradi poverenje.
Uskočimo u voz zelenih tehnologija
Pred nama su i mnogobrojne prilike za razvoj lokalnog biznisa, jer najveći broj dobavljača bi, kaže Atanasovski, bile domaće firme:
– Taj voz zelenih tehnologija, energetske tranzicije i ekonomskog razvoja sve više ubrzava. Srbija je mogla da bude prva zemlja u Evropi sa ozbiljnom proizvodnjom litijuma. Taj voz nam još nije pobegao. Ali ako sada ne uskočimo, ostajemo na peronu propuštenih prilika.
Šta konkretno ovaj projekat donosi Srbiji i lokalnoj zajednici?
– Projekat “Jadar” je više od rudnika litijuma – on može da postane oslonac za razvoj celog lanca vrednosti u sektoru e-mobilnosti. Prema nezavisnoj studiji procene ekonomskog uticaja postoji potencijal za više od 20.000 novih radnih mesta u Srbiji duž jednog takvog lanca vrednosti, dupliranje direktnih stranih investicija, modernizaciju infrastrukture i snažno povezivanje sa evropskim industrijama budućnosti. Sa 58.000 tona litijum karbonata godišnje, Srbija bi mogla da postane ključni igrač u snabdevanju Evrope sirovinom bez koje nema baterija, električnih vozila ni energetske nezavisnosti. To bi bila najveća strana direktna investicija u Srbiji – vredna više od 2,55 milijardi evra. Lokalna samouprava u Loznici bi, na primer, imala dodatni prihod od 25 miliona evra godišnje od poreza – to je čak 70 odsto više nego sadašnji budžet. To znači više ulaganja u puteve, vrtiće, škole i zdravstvo.
M-50