Connect with us

Hi, what are you looking for?

Srbija Zapad Info

Politika

Dve decenije od pogroma nad Srbima na Kosovu i Metohiji

Dve decenije od pogroma nad Srbima na Kosovu i Metohiji
Podelite vest

Foto: Profimedia/AFP

Pre dve decenije, 17. i 18. marta 2004. godine, nad Srbima Kosova i Metohije dogodio se pogrom u kome je 16 Srba ubijeno, na stotine povređeno, 4 000 proterano, a uništeno je više od 1 000 kuća, crkava, manastira, svetinja.

Etnički motivisana erupcija nasilja Albanaca nad kosovskometohijskim Srbima, izazvana je, osim strahovitom mržnjom, medijskom kampanjom koja je prikazivala da su albanski dečaci navodno naterani u Ibar. Izveštavanje albanskih medija bilo je tendenciozno i sasvim neistinito.

Tokom svojevrsne “Kristalne noći”, kako se izrazio jedan od zvaničnika KFOR, marta 2004, nad Srbima, njihovim domovima, imovinom, svetinjama i spomenicima, sa Kosova i Metohije proterano je, koliko se zna, 4.012 Srba.

Posledica je bilo trajno proterivanje. Znatan deo žrtava bili su nedavni povratnici, uglavnom iz 2003.

Martovski pogrom 2004, bio je zapravo drugi veliki pogrom koji su lokalni Albanci počinili nad Srbima Kosova i Metohije u novijoj istoriji, posle onog po agresiji NATO-a na Srbiju, odnosno SRJ 1999. Tokom juna 1999. godine izgnano je, u prisustvu međunarodnih vojnih snaga, približno četvrt miliona Srba i drugih nealbanaca.

Martovski pogrom na Kosovu 2004. godine

Foto: Profimedia/AFP

Tokom nasilja na KiM 17. i 18. marta 2004. ubijeno je najmanje 27 osoba, od kojih 16 Srba, dok je 11 Albanaca život izgubilo u obračunu s pripadnicima međunarodnih snaga bezbednosti.

Dan uoči utapanja dečaka u Ibru, 15. marta 2004, iz automobila je, u Čaglavici, ranjen osamnaestogodišak Jovica Ivić.

Sutradan 16. marta, društva veterana takozvane OVK organizovala su demonstracije zbog privođenja pojedinih ratnih zapovednika kosmetskih Albanaca, osumnjičenih za ratne zločine. Tokom prethodnog meseca, februara, uhapšena su četvorica. Procenjuje se da je demonstriralo 18.000 lica.

U utorak 16. marta 2004. u kasnim noćnim satima mediji u Prištini javili su da su trojica dečaka, kosmetskih Albanaca, starosti 8, 11 i 12 godina, smrtno stradali utopivši se u Ibru, u selu Čabra, nedaleko od Zubinog Potoka. Kako je tada javljeno dečaci su bežali pred srpskim napadačima, što se navodno dogodilo tog dana.

Predstavnik UN Niraj Sing, portparol policije, izjavio je tim povodom, da nisu pronađeni dokazi da su Srbi odgovorni za utapanje albanskih dečaka. On je pritom razjasnio da je dečak, navodni svedok, bio pod pritiskom novinara Albanaca koji su ga usmeravali šta da govori. Pritom se njegova verzija suštinski razlikovala onog što su drugi takođe prisutni tvrdili.

Tokom naredna dva dana na Kosovu i Metohiji dogodila se erupcija etnički motivisanog nasilja. Masovna okupljanja, koja su možda u početku bila i sponatana, ubrzo su preusmerena protiv Srba, njihovih domova, svetinja i spomenika.

Oko podneva, 17. marta, vise hiljada lokalnih Albanaca prešavši most na Ibru put severnog dela Kosovske Mitrovice, napalo je tamošnje Srbe. Započela je pucnjava. U gradu su bili vidni Albanci sa automatskim oružjem. Pripadnici međunarodnih snaga bezbednosti upotrebili su suzavac i šok bombe.

U popodnevnim satima javljeno je da je sedam osoba poginulo, četiri Albanca i troje Srba, a više od 200 je ranjeno u Kosovskoj Mitrovici. Potvrđeno je da su Srbi ubijeni snajpeskim oružjem iz južnog dela grada. Povređeno je i 11 francuskih pripadnika KFOR.

Usledili su napadi na Srbe u nizu mesta širom Kosova i Metohije, u Lipljanu, Obiliću, Zubinom Potoku, Lapljem selu, Čaglavici. Procenjuje se da je više od 50.000 Albanaca učestvovalo u pogromima 17. marta.

Više hiljada Albanaca, prema pojedinim navodima njih čak 12.000, napalo je Srbe u Čaglavici, južnom predgrađu Prištine, negde posle 13 časova. Snajperom je u tom mestu ranjeno deset osoba srpske nacionalnosti. Srpske kuće su paljene. Pripadnici KFOR iz Švedske, Norveške i Finske, koji su držali taj sektor, intervenisali su protiv nasilnika. Imali su pritom 16 povređenih.

Martovski pogrom na Kosovu 2004. godine

Foto: Profimedia/AFP

Tokom popodneva pripadnici KFOR i UMNIK, evakuisali su Srbe iz Čaglavice i drugih sela u tom pojasu.

Paralelno, napadnuti su Srbi preostali u Prištini, u naselju “Ju program”. Stanovi su blokirani, prizemlje zapaljeno, na Srbe je pucano, napadani su hladnim oružjem. Skandirano je takozvanoj OVK i otvoreno pozivano na ubijanje Srba. Pripadnici KFOR, uglavnom irska formacija, nakon višečasovne intervencije, evakuisali su tamošnje Srbe. Huligani su se potom usmerili na lokalnu crkvu Hrista Spasa, koju su demolirali i zapalili.

Tokom večeri usledili su napadi na crkve i manastire. Zapaljena je, osim brojnih srpskih domova širom Kosova i Metohije, i Bogorodica Ljeviška u Prizrenu, kao i Bogoslovija i Saborna crkva Svetog Georgija u tom gradu. Uništeni su Manastir Svetih Arhangela i Crkva Svetog Spasa. Obe srpske crkve u Kosovu Polju su takođe zapaljene.

U Lipljanu su ubijene četiri osobe srpske nacionalnosti. Kuće Srba su masovno paljene. Napadnuti su i oni koji su pokušali da se sklone u lokalnu crkvu. I u toj varoši pripadanci KFOR nastojali su da evakuišu Srbe.

Pogrom je istovremeno trajao širom Kosova i Metohije. Sve srpske kuće u selu Svinjare kod Vučitrna, spaljene su. U Peći je napadnuta i kancelarija UN, kao i obližnje kuće Srba povratnika u naselju Belo Polje.

Posebno teška bila je situacija u Prizrenu. Lokalne srpske kuće i crkveni objekti napadnuti su, uključujući drevnu Bogosloviju Svetih Ćirila i Metodija, zadužbinu Sime Igumanova, koja je zapaljena. Jedna osoba je poginula u požaru. Brojni su pretučeni. U Prizrenu je uništeno, spaljeno, 56 srpskih kuća i pet crkava, među njima i Bogorodica Ljeviška, sa neprocenjivim kulturnim i istorijskim nasleđem. Demolirani su i zapaljeni svi objekti Srpske crkve u Prizrenu, Crkva Svetog Spasa, Crkva Svetog Georgija, hramovi posvećeni Svetom Kirijaku i Svetom Nikoli, kao i manastir Svetih Arhangela kod Prizrena. Lokalni KFOR, sastavljen od Nemaca, nije intervenisao.

U večernjim satima portparol UMNIK Derek Čepel, izjavio je da je nasilje na Kosovu bilo unapred planirano. Ponovo je pritom naglasio da su optužbe da su albanski dečaci u Ibru u selu Čabra stradali bežeći od Srba, što je bio izgovor za pogrom nad Srbima, neosnovane.

Pogromi su nastavljeni i sutradan 18. marta. U ranim popodnevnim satima objavljeno je da je glavnokomandujući Juznog krila NATO, admiral Gregori Džonson, preuzeo komandu nad KFOR-om i odobrio razmeštanje dodatnih snaga.

Ibrahim Rugova, tada na položaju takozvanog predsednika Kosova, pozvao je međunarodnu zajednicu da hitno donese odluka o nezavisnosti Kosova.

Napadi, paljevine i pljačke nastavili su se u Uroševcu, Plemetini, Ugljarima, Kosovskoj Mitrovici. Javljeno je da u mestu Oblić, severozapadno od Prištine, više nema Srba.

U večernjim satima zapaljena je crkva Svetog Save u Kosovskoj Mitrovici. Zapaljena je crkva Svetog Nikole u Prištini. Albanski ekstremisti bacili su bombe na stanice policijske službe u Lipljanu i Obiliću.

Monahinje manastira Devič evakuisane su od strane danskih pripadnika KFOR, pošto je najmanje 1.000 naoružanih Albanaca okružilo manastir koji je opljačkan, razoren i zapaljen.

Oko 22 sata zapovednik Južnog krila NATO-a Gregori Džonson izjavio je da nasilje koje ne prestaje na Kosovu ukazuje na postojanje organizovanog obrasca.

Sutradan, Džonson je ocenio da je masovno nasilje koje traje na Kosovu “etničko čišćenje”.

Uveče, 19. marta predstavnik UNMIK Derek Čepel saopštio je da je u sukobu na Kosmetu, tokom prethodna dva dana, poginulo 28, a povređeno više od 600 lica.

U ponedeljak 22. marta, u večernjim satima, Derek Čepel objavljuje da su uhapšena 163 lica zbog podmetanje požara, pljačke, ubistava i drugih krivična dela tokom, kako se izrazio “međuetničkih” sukoba na Kosovu. Rečeno je da je, prema procenama, 51.000 osoba učestvovala u 33 pojedinačna događaja.

Po Čepelu, 28 lica iz obe zajednice je poginulo, a 870 je povređeno. Kako je rekao, napadači su spalili ili digli u vazduh 30 srpskih crkava, oštetili 11 crkava i manastira i uništili 286 kuća. U neredima su uništena i 72 vozila UN.

Ukupno, tokom pogroma nad Srbima na KiM 17. i 18. marta 2004. ubijeno je najmanje 27 osoba, od kojih 16 Srba. Povređene su stotine Srba, kao i desetine pripadnika međunarodnih snaga koji su se sukobili s lokalnim albanskim ekstremistima štiteći napadnute, njihove domove, imovinu, svetinje i spomenike.

Tokom pogroma porušeno je koliko se zna 935 srpskih kuća i zapaljeno 35 verskih objekata, uključujući 18 spomenika kulture, među kojima i drevna crkva Bogorodice Ljeviške, sa početka 14. veka. Prva liturgija u njoj služena je tek šest godina kasnije.

Devastacija i tragovi požara nisu sasvim otklonjeni. Godine 2006. stavljena je na listu spomenika pod zaštitom UNESKO. Bogorodica Ljeviška, bila je episkopsko središte srpske crkve u srednjem veku. Raskošniju formu dobila je u vreme Kralja Milutina (1282-1321) mada je i ranije bila arhijerejsko središte prizrenskog episkopa.

Prema podacima Eparhije raško prizrenske SPC, iz aprila 2004, ukupan broj uništenih crkvenih objekta tokom pogroma marta 2004. je približno stotinu. Uništene su brojne svetinje, freske, ikone, crkvene relikvije, pri čemu je načinjen nenadoknadiv gubitak za kulturno nasleđe ne samo Srba nego globalno.

Međunarodni tužioci i sudije na Kosovu i Metohiji procesuirali su sedam slučajeva uništavanja crkava, a 67 osoba je osuđeno.

Pogrom albanskih ekstremista nad Srbima 17. i 18. marta 2004. na Kosovu i Metohiji osudili su tada Savet bezbednosti OUN, Evropska unija, kao i tela odnosno zvaničnici niza zemalja.

Pročitajte i druge vesti

Vesti

Podelite vestTim lеkara Klinikе za ginеkologiju i akušеrstvo UKC Srbijе u Višеgradskoj opеrisao jе dvadеsеtdvogodišnju dеvojku, koja jе iz unutrašnjosti prеbačеna u kritičnom stanju....

Vesti

Podelite vestDirektorka Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) Sanja Radojević Škodrić izjavila je danas da država kontinuirano ulaže u retke bolesti i da se...

Vesti

Podelite vestPrеdsеdnik Srbijе Alеksandar Vučić sastao sе danas sa spеcijalnim prеdstavnikom Evropskе unijе za dijalog Bеograda i Prištinе i druga rеgionalna pitanja Zapadnog Balkana,...

Istaknute priče

Podelite vestGodinama unazad porodica Vučić je u unakrsnoj vatri raznoraznih trećerazrednih medija gde se na osnovu poluinformacija i najmostruoznijih laži formira ničim izazvana priča...

Vesti

Podelite vestLUČANI: U okviru rеvitalizacijе Ovčarsko-kablarskе klisurе podrazumеvaju sе vеlika ulaganja i sa lučanskе stranе, a jеdna od prvih invеsticija jе asfaltiranjе putnog pravca...

Vesti

Podelite vestGrad Čačak je uz saglasnost Vlade Republike Srbije potpisao ugovor sa nemačkim privrednim društvom PWO SEE d.o.o, koje je u vlasništvu nemačke kompanije...

Vesti

Podelite vestVršilac dužnosti dirеktora Poštе Srbijе Zoran Đorđеvić izjavio jе danas da su prihvaćеni svi zahtеvi radnika koji protеstuju i najavio da od zaradе...

Vesti

Podelite vestTakozvani Zlatiborski put tokom poslеdnjih godina jеdna jе od najrizičnijih dеonica na zapadu Srbijе. Skoro svakodnеvno dolazi do tеških saoraćajnih nеzgoda, ponеkad i...

Vesti

Podelite vestJP „Pošta Srbijе” jе raspisala konkurs za posao i poziva svе zaintеrеsovanе da sе vеć danas prijavе za poslovе dostavljača i poštara u...

Vesti

Podelite vestIako Dan primirja u Prvom svеtskom ratu ovе nеdеljе pada u subotu, ovе godinе nеćеmo imati pravo na produžеni vikеnd. Naimе u ovom...

Vesti

Podelite vestRеzultati ankеtе pokazali su da čak 43 odsto ugostitеlja žеli da oslobodi svojе lokalе dima klasičnе cigarеtе, 25 odsto njih to radi iz...

Vesti

Podelite vestRеpublički hidroеmtеorološki zavod objavio jе upozorеnjе na lokalnu pojavu lеdеnе kišе. Kako jе saopštеnu lеdеna kiša trеbalo bi da padnе u srеdu na...

Vesti

Podelite vestU Srbiji jе zabranjеna upotrеba 113 prеparata za zaštitu bilja, što jе dеo usklađivanja sa propisima unutar Evropskе unijе. Prеparati su povučеni zato...

Vesti

Podelite vestPrеmijеrka Ana Brnabić sastala sе danas sa prеdstavnicima Sindikata upravе Srbijе, a poslе sastanka jе navеdеno da ćе Vlada Srbijе uputiti prеporuku svim...

Vesti

Podelite vestVеtеrinarskе inspеkcijе ćе, zbog povеćanog promеta svеžе i smrznutе ribе, sprovoditi vanrеdnе kontrolе prodajе ribе u svim rеgistrovanim objеktima za vrеmе Božićnog posta....

Vesti

Podelite vestProblеm nеdovoljnog broja grobnih mеsta na Gradskom groblju u Čačku uskoro bi trеbalo da budе rеšеn, nakon što vlasnici sеdam domaćinstava kojе sе...

Vesti

Podelite vestDrugi put za samo sеdam dana mеdvеdi su upali u pčеlinjak porodicе Gojković. Kako jе ova porodica izjavila za lokalnе mеdijе pričinjеna jе...

Vesti

Podelite vestTokom jutarnjih sati zbog intеnzivnih snеžnih padavina na putеvima u Zlatiborskom okrugu došlo jе do prеkida saobraćaja za tеrеtna vozila. – Zabrana jе...

Vesti

Podelite vestVrеdni malinari iz prijеpoljskog sеla Skokućе vеć godinama unazad sе mučе prilikom transporta crvеnog zlata jеr jе put do njihovе kućе u katastrofalnom...

Vesti

Podelite vestSvi građani koji su zaključno sa 23. novеmbrom podnеli zahtеv za pеnziju ili nеku drugu prinadlеžnost koju isplaćujе PIO fond imaju pravo novčanu...

Vesti

Podelite vestPеrtusis ili vеliki kašalj (u narodu poznat i kao „magarеći kašalj”) vеoma jе zarazna baktеrijska infеkcija koja zahvata disajnе putеvе (rеspiratorni trakt). Uzrokujе...

Vesti

Podelite vestU Srbiji sе uvеčе očеkujе prеstanak padavina, a potom i razvеdravanjе. Kako jе objavio Rеpublički hidromеtеorološki zavod (RHMZ), na sеvеru zеmljе vеć suvo...

Vesti

Podelite vestIzgradnja drugе fazе Bulеvara vojvodе Putnika u Čačku od ogromnog jе značaja za građanе, jеr nе samo da ćе saobraćajnе gužvе kroz cеntralnе...

Vesti

Podelite vestČAJETINA: Planina Zlatibor godinama unazad jеdna jе od najposеćеnijih planina kako u Srbiji, tako i u rеgionu. Raznovrsnost sadržaja ono što jе provlači...