EPS je stalna meta raznih političara i onih koji se predstavljaju kao stručnjaci, a zapravo su politički angažovani, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.

Foto: Z. Jovanović
– Poslednjih dana porede se dve po gotovo svim okolnostima neuporedive godine, 2023. godina koju su obeležile istorijski dobra hidrologija, samo jedan kapitalni remont i više cene za komercijalne kupce, sa 2024. u kojoj je EPS imao najveća ulaganja u poslednjih deset godina, skoro 550 miliona evra, što je čak 26 odsto više nego 2023. U 2024. završen je novi termoblok u Kostolcu, revitalizovan prvi agregat RHE „Bajina Bašta”, završeni su dugo odlagani kapitalni remonti A2 u TENT i B1 u Kostolcu, pušten je u rad sistem za odsumporavanje u TENT A, uz radove na istom takvom sistemu u TENT B. Sve to je urađeno uz obimne redovne remonte i ulaganja u proizvodnju uglja, pre svega radi otvaranja novog kopa u Kolubari. Važno je da istaknemo i ne zaboravimo činjenicu da je prošlu godinu obeležila suša, samim tim i loša hidrologija, dok je potrošnja struje oborila letnje rekorde, a da su cene za industrijske kupce bile oko 20 odsto niže nego 2023. godine – rekla je ministarka Đedović Handanović za “Politiku”.
Kako navodi, da je EPS na pravom putu pokazuju podaci za prva tri meseca ove godine.
– Ostvarena je dobit od 10,8 milijardi dinara, što je značajno više od plana. Tokom cele zime proizvodnja uglja i električne energije bili su stabilni, a zalihe uglja na deponijama i rezerve u akumulacijama bile su na visokom nivou, što nije bio slučaj prethodnih godina. Proizvodnja uglja je i u prva tri meseca ove godine veća za 8 odsto u odnosu na prošlu godinu. Državi kao vlasniku je važno da EPS nastavlja proces transformacije kompanije i da se uz dobar stepen likvidnosti nastavi realizacija investicija u postojeće i nove kapacitete, da se dodatno poboljša proizvodnja uglja, da se otvori novi kop, podmladi i ojača inženjerski kadar – kazala je ministarka.
Ističe da će ova godina biće takođe jedna od istorijskih za našu elektroprivredu, jer će na mreži biti prvi EPS-ov vetropark.
– Takođe, završavaju se radovi i na solarnoj elektrani „Petka”. Ta dva projekta učiniće stara rudarska odlagališta mestima proizvodnje zelene energije i EPS će u Kostolcu dobiti 76 megavata nove zelene snage – zaključuje Đedović Handanović.