NA tezge i u trgovine stigle su prve kajsije iz uvoza po astronomskoj ceni koja je pregazila 1.000 dinara za kilogram.

И КАЈСИЈА ПОСТАЛА ЛУКСУЗ, КИЛОГРАМ ЧАК 1.000 ДИНАРА: Штета од мраза и до 100 одсто

FOTO: Arhiva novosti

Ni domaća, međutim, neće sigurno biti jeftinija, jer su prolećni mrazevi u većini voćnjaka, kako tvrde stručnjaci, potpuno “obrali” rod. I kajsija je pored šljiva, trešanja ove godine postala – luksuz.

Proteklih godina vreme se baš urotilo protiv voćara, a štete nisu bile veće u poslednje dve decenije. Visoke temperature u januaru, februaru i martu dovode do rane vegetacije i cvetanja, a plodove potpuno uništi kasni mraz. Ni ove godine niske temperature nisu zaobišle voćke u cvetu, a dodatnu muku u pojedinim delovima zemlje naneli su grad i dugotrajne kiše.

U proceni šteta slažu se i proizvođači i stručnjaci iz poljoprivrednih savetodavnih službi. Oni govore da šteta u pojedinim mestima dostiže i 100 odsto ne samo u zasadima kajsije, već i šljive, višnje, breskve…

Voćari u nišavskom okrugu kažu da ne pamte ovako lošu situaciju sa voćem u proteklih 20 godina. Mraz je ovog proleća napravio štetu u njihovom kraju oko 90 do čak 100 odsto, posebno što je dugo trajao. Temperature su iznosile od minus tri do minus pet, u zavisnosti od lokacije.

Zaštita za sledeću godinu

Uprkos lošoj godini stručnjaci savetuju da voćke treba zaštititi kako bi se sačuvale za narednu godinu. Jer, mnogobrojni voćari nakon smrzavanja cvetova izbegavaju da hemijski tretiraju stabla protiv bolesti i štetočina ili smanjuju broj tretmana. To bi moglo da ih košta i sledeće sezone, jer se bolesti razvijaju i prave štete

– Iz godine u godinu sve je teže – žali se Milan S., voćar iz okoline Niša. – Ne ide nam vreme naruku, otkupne cene su neisplative, pa ne čudi što mnogi odustaju od proizvodnje. Ove godine nas ne bi spasile ni visoke otkupne cene, jer plodova kao i da nema. S obzirom na to kakva je situacija, teško da ćemo imati i da pojedemo svežu domaću kajsiju, još teže da će ih biti za pekmeze ili rakiju.

Proizvođači ističu da bez pomoći države i lokalnih samouprava, mnogi delovi Srbije bi mogli da ostanu bez voćarstva.